Radovanović je naveo da se ta priča plasira ne zbog poštovanja srpskih žrtava, nego s ciljem da se prikaže da su u proteklom ratu "stradali svi".

"To za srpsku stranu nije nikakvo iznenađenje, zbog čega ovo inivijativu treba primiti sa sumnjom", izjavio je Radanović za "Politiku".

Predsjednik Udruženja porodica nestalih Sarajevsko-romanijske regije Milan Mandić smatra da je inicijativa za podizanje spomenika "svim žrtvama" pokušaj falsifikovanja istine o jednom od većih stradanja sarajevskih Srba na Kazanima.

On je podsjetio da je prije četiri godine Bakir Izetbegović kao tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH posjetio Kazane i priznao da je na tom lokalitetu izvršen zločin nad srpskim civilima, koje su pripadnici 10. brigade Armije BiH, predvođeni Mušanom Topalovićem Cacom, odvodili iz njihovih stanova na pogubljenje.

"Izebegović mi je baš na Kazanima obećao da će se lično založiti da se napravi pristupni put do te lokacije i postavi spomenik ubijenim Srbima", dodao je Mandić.

Prema zvaničnim podacima, koje do sada nije negiralo ni političko Saraevo, nakon rata u BiH iz jame na Kazanima izvađeni su posmrtni ostaci 29 osoba, ali konačan broj ubijenih nikada nije zvanično utvrđen.

Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika Armije BiH na kazne zatvora od šest do 10 godina, ali mnogi saučesnici u izvršenju tog monstruoznog zločina i danas su na slobodi, dok je njihov komandant Caco ubijen 1993. godine u kriminalnom obračunu.

Četiri sarajevske nevladine organizacije, Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije, Forum ZDF BiH, Mreža za izgradnju mira i Centar za nenasilnu akciju zatražile su da spomenik bude podignut "svim žrtvama" u centru Sarajeva, a ne na Kazanima, gdje su pripadnici Armije BiH bacali ubijene sarajevske Srbe.