Umjesto da jednoj ženi od 39 godina operišu cistu, sterilisali su je. Razlog - "zabuna". Brkanje pacijenata ili dijelova tijela, prepisivanje pogrešnih lijekova, predmeti koji nemarom ostaju u organizmu poslije operacija - tako ozbiljne greške ljekara prema pravilima njemačke Medicinske službe ne smiju se dešavati nikada.
Ipak, stručnjaci su prošle godine zabilježili oko 150 takvih propusta, saopštila je Medicinska služba, predstavljajući statistiku za prošlu godinu.
Ukupno 75 pacijenata umrlo je zbog grešaka medicinskog osoblja. Godinu ranije bilo je 84 smrtnih slučajeva.
"Da bismo spriječili ovakve događaje, potrebna nam je obaveza izvještavanja", zahtijevao je generalni direktor Saveza medicinske službe Stefan Gronemajer.
Međutim, kako takva obaveza u bolnicama trenutno ne postoji, statistika bilježi samo slučajeve koje prijavljuju pacijenti.
Sada u Njemačkoj stvari funkcionišu tako da, ako imate osjećaj da je u vašem liječenju bilo greške, možete se obratiti zdravstvenom osiguranju. Osiguranje potom kontaktira Medicinsku službu da se slučaj razjasni. Tek tada slučaj završava u statistici.
U 2023. bilo je skoro 12.500 prijava, oko 600 manje nego prethodne godine.
U najvećem broju slučajeva, 71,1 odsto, medicinski stručnjaci nisu dokazali da su ljekari pogriješili. U otprilike svakom petom slučaju, odnosno 2.679 tretmana, utvrdili su da su pacijenti pretrpjeli štetu zbog greške ljekara.
To znači da apsolutni broj grešaka ostaje gotovo nepromijenjen - 2022. bilo ih je samo 17 više. U svim ostalim izvještajima ili nije bilo štete ili se nije mogla dokazati jasna veza između zdravstvenih posljedica i ljekarske greške.
Uz to, broj dokazanih grešaka je znatno ispod jedan odsto svih medicinskih tretmana u Njemačkoj. Poređenja radi, prema podacima Saveznog udruženja ljekara obaveznog zdravstvenog osiguranja, u praksi postoji više od 500 miliona slučajeva liječenja godišnje.
"Stručnjaci računaju da u njemačkim bolnicama svake godine ima oko 17.000 smrtnih slučajeva povezanih sa greškama koje su se mogle izbjeći", rekao je Gronemajer, pozivajući se i na studiju Saveza za sigurnost pacijenata.
.webp)
