U intervjuu bečkom "Klajne cajtungu" Kitarovićeva je navela da u Jugoslaviji Hrvati nisu smjeli da kažu ko su, "a ukoliko bi neko i iskazao nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor". 

Klasić podsjeća na odredbe jugoslovenskog ustava iz 1974. godine, u kojem piše da je "SR Hrvatska nacionalna država hrvatskog naroda", te da je "himna SR Hrvatske - `Lijepa naša domovino`". 

On napominje da su Hrvati bili jedina nacija koja je uz jugoslovensku imala i svoju nacionalnu himnu i ističe: 

"Najteže je kad počnete racionalizovati iracionalne stvari... I onda trošite energiju i živce kako bi ljudima dokazali da je `Za dom spremni!` ustaški, a ne stari hrvatski pozdrav, da je logor u Jasenovcu bio pakao, a ne sportsko-rekreativni centar, a da Bajaga nikada nije pjevao četničke pjesme". 

Liberalni portali u Hrvatskoj ismijavaju tvrdnje Kitarovićeve da je kao Hrvatica bila potlačena u Jugoslaviji. 

Kitarovićeva je kao sedamnaestogodišnja djevojka, u okviru međunarodne razmjene učenika, pohađala srednju školu "Los Alamos" u američkoj saveznoj državi NJu Meksiko. 

Ona je ranije priznala da je 1986. godine upisala studij engleskog i španskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, jer je željela da jednog dana radi u UN. 

U to doba, Kitarovićeva je mogla da radi u UN samo putem jugoslovenske diplomatije, pa nije jasno kako je to htjela da izađe iz komunizma i istovremeno radi za komunističku diplomatiju, navode portali.