Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici u prvi utorak poslije Vaskrsa obilježavaju Vaskršnji utorak, drugi dan Vaskrsa, koji je u narodu poznat i kao Svijetli utorak. I, ovaj, treći dan praznika Vaskrsa, u crkvenom pravoslavnom kalendaru je označen crvenim slovom.
Kako u većini naših krajeva Vaskršnji praznici traju tri dana, na Vaskršnji utorak se nastavljaju gozbe i veselja na kojima se goste rođaci, kumovi, komšije i prijatelji, pa je to vrijeme kada se okuplja rodbina i iz udaljenijih krajeva.
U narodu se ovaj utorak smatra najboljim utorkom u cijeloj kalendarskoj godini. Ponegdje se u selima, mada nije raširen običaj, održavaju svadbe, jer se vrijeme praznovanja Hrišćanske Pashe smatra posebnom blagodaću, pa se ta blagodat želi prenijeti i na nove supružnike i njihovu novoosnovanu porodicu.
Najradosnije su one porodice u kojima se, baš na ovaj dan, rodi dijete, jer se smatra da će ga pratiti sreća i da će imati dug život.
Kao i tokom prethodnih dana praznika, ni na Vaskršnji utorak ne valja se raditi bilo kakve teže kućne poslove. Pogotovo nije dobro prati, šiti ili krpiti mušku odjeću, kaže vjerovanje, naročito ako pripada budućim vojnicima.
Svijetli utorak je dobar dan za putovanja, a stari običaj je da putnici požele želju i ona će im se sigurno ispuniti.
Tokom čitave ove nedjelje se nijednog dana ne posti, a sve do srijede važi i običaj kucanja vaskršnjim jajima. Nedjelja se zove još i Tomina nedjelja, jer se završava danom posvećenim apostolom Tomi. Zovu je još i Vodena nedjelja, dobro je izaći na neku rijeku, potok, pa i poprskati se vodom koja, po starinskom vjerovanju, tjera "zle duhove i demone".
