Jedno od objašnjenja je ono koje kaže da se bogate žene, kroz istoriju, nisu same oblačile već su imale sluge koje su to radile umjesto njih, a postavljanje dugmića sa lijeve strane olakšavalo im je posao. Pretpostavljalo se da su sluge većinom dešnjaci.

Još 2016. istoričarka mode Kloi Čapin takođe je progovorila o rasporedu dugmića.

"Mislim da je važno zapitati se o kojem vremenskomperiodu govorimo, budući da su dugmad za košulje i sakoe relativno novi fenomen. Ali kao opšte pravilo, mnogi elementi muške mode mogu se pratiti natrag do vojske", rekla je Kloi.

Drugo objašnjenje se tako temelji na ideji da je većina muškaraca dešnjaka pa su dugmad postavljena sa desne strane kako bi im se omogućio bolji 'pristup oružju'. Smatralo se da je pištolju skrivenom u košulji bio lakši pristup desnom rukom.

Čapin takođe iznosi i tvrdnju da su dugmad pomogli u kontrastu muške i ženske odjeće u vrijeme kada je to bilo važno.

U 1880-ima se govorilo da je ženska odjeća postala 'muževnija', ali je i dalje bilo protivzakonito 'u javnosti biti obučena kao muškarac'.

Postoje i objašnjenja koja sugerišu da je dizajn ženske odjeće usredsređen na potrebu dojenja djeteta pa su proizvođači odjeće pretpostavili da su većinom žene dešnjakinje i da će koristiti lijevu ruku za nošenje djece.

Dakle, kada bi trebale nahraniti bebu, mogle bi desnom rukom otkopčati košulju, prenosi "24sata.hr".

Takođe bi se ova razlika mogla pripisati i posljedici rodne nejednakosti, jer se činjenica da su ženski dugmići postavljeni drugačije od muških takođe smatrali simbolom inferiornosti, prema seksologu iz 19. vijeka Haveloku Elisu.

Navodno je u to vrijeme vladalo vjerovanje da ženama treba više pomoći jer su slabije, zbog čega su navodno i imale sluškinje koje su im svakodnevno pomagale u oblačenju, prenosi "Daily Star".